Naslovna
 O nama
 GALANTERIJA
 ZA OPERATIVCA
 REGULATIVA
 NORMATIVI
 JAVNA NABAVA
 TEKSTILNI LANCI
 Linkovi
 Kontakt


A D R E S A R



  NEZAOBILAZNA STRANICA GRAĐEVINSKOG OPERATIVCA  




Upiši traženi pojam


Google  Yahoo  MSN


GALANTERIJA - ZA OPERATIVCA - REGULATIVA - NORMATIVI - JAVNA NABAVA - TEKSTILNI LANCI -

  REGULATIVA

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (2.DIO)
 
III. GRADNJA
3.1. Sudionici u gradnji
Članak 177.
Sudionici u gradnji jesu:
– investitor,
– projektant,
– revident,
– izvođač,
– nadzorni inženjer.
Investitor
Članak 178.
(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.
(5) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.
(6) Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.
Projektant
Članak 179.
(1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima.
(3) Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
Članak 180.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavnog projektanta određuje investitor.
Izvođač
Članak 181.
(1) Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
(2) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu.
Članak 182.
Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:
– povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,
– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,
– propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,
– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Članak 183.
(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka 182. ovoga Zakona.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
(3) Glavni izvođač iz stavka 2. ovoga članka mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine.
(4) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 182. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.
(5) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(6) Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Nadzorni inženjer
Članak 184.
(1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2) Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
Članak 185.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima,
– utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona,
– utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
– utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom,
– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projek­tom određena takva obveza,
– bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
– sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
(2) U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:
– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,
– dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom,
– iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u građevinski dnevnik.
Članak 186.
(1) Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 187.
(1) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.
(3) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
(4) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.
Revident
Članak 188.
(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekta.
(3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
(4) Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(5) Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnom zakonu, određeni su tim zakonom.
Članak 189.
(1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3) Osim odredbe iz stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona o odgovornosti projektanta.
3.2. Projekti
Članak 190.
(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona.
Idejni projekt
Članak 191.
(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Glavni projekt
Članak 192.
(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.
(3) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom.
(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
(5) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
Članak 193.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
– arhitektonski projekt,
– građevinski projekt,
– elektrotehnički projekt,
– strojarski projekt,
– troškovnik projektiranih radova.
(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje.
(3) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.
(5) Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.
(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Članak 194.
U glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova, a projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.
Članak 195.
Za građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.
Članak 196.
(1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
(2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 197.
(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta.
Izvedbeni projekt
Članak 198.
(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
Članak 199.
(1) U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.
(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta, projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Opremanje i označavanje projekta
Članak 200.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.
Članak 201.
Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata
Članak 202.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na:
– mehaničku otpornost i stabilnost,
– zaštitu od buke,
– uštedu energije i toplinsku zaštitu,
– higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.
(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način.
(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:
– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,
– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta.
Članak 203.
Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta
Članak 204.
(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o obilježjima građevine.
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 206. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.
(5) Popis usklađenih propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se objavljuje u »Narodnim novinama«.
Članak 205.
(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2) Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.
(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Članak 206.
Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
Članak 207.
Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima
Članak 208.
(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti usklađen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant.
(2) Nadležno upravno tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili mišljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga članka o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima.
3.3. Građenje građevina
Članak 209.
(1) Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.
(2) Građenju građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
(3) Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti.
(4) Građenju ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog projekta.
(5) Jednostavne građevine i radove čijem se građenju, odnosno izvođenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje određuje ministar pravilnikom.
(6) U građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 5. ovoga članka investitor i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje.
Članak 210.
(1) Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju konačnog rješenja o uvjetima građenja i građevinske dozvole.
(2) Ako rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola nisu pravomoćni, jer je stranka pokrenula upravni spor, a investitor se zbog toga odluči s građenjem pričekati pravomoćnost rješenja o uvjetima građenja, tada investitor od takve stranke ima pravo tražiti naknadu obične štete i izmakle koristi, ako se utvrdi da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora.
(3) Upravni spor iz stavka 2. ovoga članka Upravni sud Republike Hrvatske dužan je riješiti u roku od godine dana.
(4) Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno obnova izdavanja građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te građevine.
(5) Zaključkom iz stavka 4. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje građevine.
Članak 211.
(1) Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine.
(2) Građevinska dozvola i potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu.
(3) Ako je prije građenja građevine potrebno ukloniti prethodno izgrađenu građevinu ili njezin dio, uklanjanje te građevine određuje se rješenjem o uvjetima građenja, te potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom na temelju lokacijske dozvole.
(4) Građenju građevine iz stavka 3. ovoga članka ne smije se pristupiti ako se prije toga ne ukloni prethodno izgrađena građevina ili njezin dio čije je uklanjanje određeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje akta iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 212.
(1) Nadležno upravno tijelo županije izdaje rješenje o uvjetima građenja i potvrdu glavnog projekta za građevine izvan područja velikog grada, te za građevine na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo Grada Zagreba odnosno velikog grada za građevine na svojem području.
(2) Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za građevine iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Protiv rješenja o uvjetima građenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(4) Protiv građevinske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
3.3.1. Rješenje o uvjetima građenja
Članak 213.
(1) Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:
– tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
– posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
– dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.
Članak 214.
Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:
– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija,
– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,
– pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,
– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Članak 215.
(1) U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se:
– da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom,
– da je idejni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,
– da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
– mjesto i način priključenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu,
– da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 213. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, nadležno upravno tijelo dužno je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti očevid na građevnoj čestici.
(3) Nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja iz članka 213. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. Na postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 109. ovoga Zakona.
(4) Idejni projekt je prilog i sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela koje izdaje rješenje.
Članak 216.
(1) Prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja, nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid).
(2) Stranka u smislu stavka 1. ovoga članka je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje rješenje te javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.
Članak 217.
(1) Ako u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja sudjeluje više od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, nadležno upravno tijelo može zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika odredit će nadležno upravno tijelo.
(2) Ako se rješenje o uvjetima građenja izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida i putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja, te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno tijelo poziv izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru.
(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka:
– obvezno sadrži naziv nadležnog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se rješenje o uvjetima građenja može izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
– izlaže se, odnosno objavljuje, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje uvida,
– izlaže se na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno građevini na vidljivom i dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od vremenskih prilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku,
– smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja, čime je ispunjena dužnost nadležnoga upravnog tijela iz članka 216. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 218.
(1) Osoba koja se odazove pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Stranci koja se odazvala pozivu za uvid nadležno upravno tijelo može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se stranka dužna izjasniti o idejnom projektu.
(3) Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida.
(4) Ako se stranka ne može odazvati pozivu za uvid iz opravdanih razloga, uvid se može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5) Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke nadležno upravno tijelo uskratit će mogućnost uvida o čemu će donijeti zaključak.
Članak 219.
Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Članak 220.
(1) Ako nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(2) Nadležno upravno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 221.
(1) Rješenje o uvjetima građenja odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se:
– investitoru s idejnim projektom,
– stranci koja se odazvala pozivu nadležnoga upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta,
– stranci koja se nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploči nadležnoga upravnog tijela u trajanju od osam dana,
– građevinskoj inspekciji bez idejnog projekta.
(2) U slučaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je prvi dan izlaganja rješenja na oglasnoj ploči.
(3) Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.
Članak 222.
(1) Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.
(2) Važenje rješenja o uvjetima građenja produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.
(3) Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.
3.3.2. Potvrda glavnog projekta
Članak 223.
(1) Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:
– tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole,
– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima,
– elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
– parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.
(3) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije građenje se izdaje potvrda glavnog projekta, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 224.
(1) Dokazom da investitor ima pravo graditi iz članka 223. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i niskonaponske električne vodove smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena potvrda glavnog projekta.
Članak 225.
(1) U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrđuje se:
– da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa,
– da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 223. ovoga Zakona.
(2) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čiji se glavni projekt izdaje potvrda, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak 226.
(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Ako nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje potvrde glavnog projekta, zaključkom će najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(3) Nadležno upravno tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Protiv rješenja iz članka 3. ovoga članka koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(5) Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.
(6) Potvrda glavnog projekta odnosno rješenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta dostavlja se investitoru i građevinskoj inspekciji.
Članak 227.
(1) Potvrda glavnog projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana izdavanja te potvrde.
(2) Važenje potvrde glavnog projekta produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.
(3) Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta.
3.3.3. Građevinska dozvola
Članak 228.
(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
– tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
– elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,
– parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,
– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojećoj građevini.
(3) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za čije građenje se izdaje građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 229.
(1) Dokazom da investitor ima pravo graditi iz članka 228. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona smatra se dokaz iz članka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola.
Članak 230.
Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole je investitor.
Članak 231.
(1) Ministarstvo poziva najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz članka 228. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe određene posebnim propisima, koja su sudjelovala u izdavanju lokacijske dozvole za tu građevinu radi pribavljanja potvrda iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Uvidu u glavni projekt obvezno prisustvuje radi davanja objašnjenja investitor i projektant.
(2) Ministarstvo poziva radi pribavljanja potvrda iz stavka 1. ovoga članka i druga tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je građevina od utjecaja na obranu Države i sigurnost državne granice.
(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka smatra se izdanom ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka prilikom uvida u glavni projekt očituje usmeno ili naknadno pisanim putem u propisanom roku da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima.
(4) Ako tijelo i/ili osoba određeni posebnim propisima prilikom uvida u glavni projekt ili naknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u glavni projekt, utvrdi da glavni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, Ministarstvo će zaključkom investitoru odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Ako investitor ne postupi po tom zaključku, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
(5) Ako investitor postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo će ponovno postupiti u smislu stavka 1. ovoga članka. Ako se tijelo i/ili osoba određeni posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za uvid u glavni projekt i tom prilikom utvrdi da glavni projekt ponovno nije usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je o tome donijeti rješenje te ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti investitoru i Ministarstvu.
(6) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka smatra se izdana, odnosno da je glavni projekt usklađen s odredbama posebnih propisa i u slučaju ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odazove pozivu za uvid u glavni projekt ili se prilikom uvida u glavni projekt, odnosno u naknadno određenom roku ne očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu ne dostavi rješenje iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Na rješenje tijela ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora, o čemu nadležno tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom postupku. Ministarstvo će prekinuti postupak za izdavanje građevinske dozvole dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud ne riješi o žalbi, odnosno upravnom sporu investitora.
Članak 232.
(1) U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:
– da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,
– da je građevna čestica ili područje obuhvata uređeno u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
– da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 228. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina za koju se izdaje građevinska dozvola, potrebna privremena građevina, u postupku izdavanja građevinske dozvole, utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.
(3) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, Ministarstvo je dužno izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(4) Ako Ministarstvo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.
(5) Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku određenom zaključkom iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju izdavanja građevinske dozvole dostavlja se investitoru s glavnim projektom i građevinskoj inspekciji bez glavnog projekta.
(7) Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od pravomoćnosti te dozvole.
(8) Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.
(9) Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.
3.3.4. Izmjene tijekom građenja
Građevina za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja
Članak 233.
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja ako tijekom građenja namjerava učiniti izmjene glavnog projekta zgrade kojima se mijenja usklađenost s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Izmjene tijekom građenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklađenost s idejnim projektom, investitor može učiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta.
Građevina za koju se izdaje potvrda glavnog projekta
Članak 234.
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako tijekom građenja namjerava na građevini za koju se izdaje potvrda učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole.
(3) Izmjene tijekom građenja građevina iz stavka 1. ovoga članka kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo.
Građevina za koju se izdaje građevinska dozvola
Članak 235.
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka u kojem se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole.
Članak 236.
Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune rješenja o uvjetima građenja iz članka 233. ili potvrde glavnog projekta iz članka 234. ili građevinske dozvole iz članka 235. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja tih akata.
Promjena investitora
Članak 237.
(1) Ako se tijekom građenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana nastale promjene novi investitor je dužan od Ministarstva odnosno nadležnog upravnog tijela zatražiti izmjenu rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdan taj akt.
(2) Izmjena akta iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji.
3.4. Posebni slučajevi građenja
Građenje u slučaju neposredne opasnosti
Članak 238.
(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole mogu se graditi građevine, koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se graditi na temelju odluke, koju donosi Vlada po prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane.
(3) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja događaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve građevine.
(4) U slučaju trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka mora se ishoditi odgovarajući akt iz stavka 1. ovoga članka u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja.
Obnavljanje oštećenih građevina
Članak 239.
U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.
3.5. Ostali posebni slučajevi
Članak 240.
Ako je na građevnoj čestici izgrađena građevina bez rješenja o uvjetima građenja odnosno potvrde glavnog projekta, investitor odnosno vlasnik je dužan prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja za tu građevinu, osim upravne pristojbe određene za izdavanje tih akata, platiti i posebnu upravnu pristojbu u iznosu određenom posebnim propisom.
Rješenje o izvedenom stanju
Članak 241.
(1) Za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju.
(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Članak 242.
(1) Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik zgrade.
(2) Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilaže:
– tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
– dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
– dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica.
Članak 243.
(1) U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rješenje o izvedenom stanju,
– da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade,
– da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti,
– da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2. odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 242. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno tijelo je dužno izdati rješenje o izvedenom stanju u postupku u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 214. do 221. i članka 222. stavka 3. ovoga Zakona.
Potvrda izvedenog stanja
Članak 244.
(1) Za građevinu za koju se prema ovom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te potvrde, izdaje se potvrda izvedenog stanja.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te građevine.
Članak 245.
(1) Zahtjev za izdavanja potvrde izvedenog stanja u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilaže:
– konačnu lokacijsku dozvolu,
– tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje,
– pisano izvješće o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna,
– elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimka izvedenog stanja,
– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici.
Članak 246.
(1) U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvrđuje se:
– da je izvedeno stanje građevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
– da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem građevine,
– da je dokazano da građevina ispunjava bitne zahtjeve,
– da je građevna čestica uređena u smislu članka 125. stavka 2., odnosno članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
– da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi dokumenti iz članka 245. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno tijelo je dužno izdati potvrdu izvedenog stanja u postupku u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 224. do 226. i članka 227. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 247.
(1) Ako se u slučaju iz članka 240. ovoga Zakona utvrdi da izvedeno stanje građevine nije u skladu s arhitektonskim snimkom izvedenog stanja nadležno upravno tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja bez prethodnog donošenja zaključka iz članka 220. stavka 1., odnosno članka 226. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka, nadležno upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici.
Članak 248.
Za rekonstrukciju građevine iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona, za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja, potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja odnosno potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu građevinu.
3.6. Prijava početka građenja i gradilište
Prijava početka ili nastavka građenja
Članak 249.
(1) Investitor je dužan Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.
(2) Investitor zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(3) Investitor građevine određene uredbom iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4) Investitor ostalih građevina, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona, dužan je najkasnije do dana početka radova imati potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
(6) U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Članak 250.
(1) Elaborat iskolčenja građevine izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, odnosno potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole.
(2) Iskolčenje građevine mora obaviti osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Ispravnost iskolčenja građevine potvrđuje osoba iz stavka 2. ovoga članka upisom u građevinski dnevnik prije početka radova iskopa.
Članak 251.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene vrste građevina, odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno izvoditi radovi.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na građevine iz uredbe iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona, za građenje kojih je odlukom Vlade ili posebnim zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se niti na izvođenje radova na uklanjanju građevina na temelju inspekcijskog rješenja.
Uređenje gradilišta
Članak 252.
(1) Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
(3) Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike.
(4) Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je pred­metna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 253.
(1) Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
(2) Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave završnog izvješća nadzornog inženjera nadležnom upravnom tijelu.
(3) Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere kojima se onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru.
(4) Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite na radu te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.
(5) Gradilište mora imati uređenu elektrotehničku instalaciju u skladu s propisima.
(6) Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije određeno drukčije.
Dokumentacija na gradilištu
Članak 254.
(1) Izvođač na gradilištu mora imati:
– rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
– suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača prema posebnom zakonu,
– akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova,
– akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera,
– rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,
– izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,
– izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
– građevinski dnevnik,
– dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku,
– elaborat iskolčenja građevine,
– drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.
(2) Obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje ministar pravilnikom.
(3) Dokumentaciju iz stavka 1. podstavka 5., 6., 8. i 9. ovoga članka nakon završetka građenja trajno čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.
Članak 255.
(1) Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m ne mora imati dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2) Izvođač na gradilištu jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona mora imati dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 1., 3. i 8. ovoga Zakona.
3.7. Uporaba građevina
Članak 256.
(1) Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m mogu se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
(2) Građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za tu građevinu uporabnu dozvolu.
(3) Ostale građevine, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona, može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što nadležno upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta, izda za tu građevinu uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola
Članak 257.
(1) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu, a nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta.
(2) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.
(3) Uporabna dozvola za građevinu za koju se prema posebnim propisima utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje važiti u roku i pod uvjetima određenim tim propisom.
(4) Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 258.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže:
– presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
– podatke o sudionicima u gradnji,
– pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
– završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Tehnički pregled
Članak 259.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
(2) U slučaju nepotpunog zahtjeva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo je obvezno u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva zatražiti dopunu.
(3) Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo.
(4) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela i osobe određene posebnim propisima koji upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva.
(5) Predsjednik i članovi povjerenstva su stručni djelatnici i predstavnici tijela i osoba određenih posebnim propisima koji su izdali potvrde iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona, predstavnici drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te neovisni stručnjaci koje odredi osnivač povjerenstva.
(6) Tijela i osobe iz stavka 4. ovoga članka dužna su osigurati sudjelovanje svog predstavnika u radu povjerenstva.
(7) Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Članak 260.
(1) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo poziva na tehnički pregled sudionike u gradnji čija je prisutnost odlučna za obavljanje tehničkog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva.
(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda, Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehničkom pregledu.
(3) Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehničkom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.
(4) Ako predstavnik tijela ili osobe određenih posebnim propisima nije prisustvovao tehničkom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana određenog za obavljanje tehničkog pregleda dostavio nadležnom upravnom tijelu mišljenje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili osobe dano, da se građevina može koristiti i da se može izdati uporabna dozvola.
Dužnost investitora u postupku tehničkog pregleda
Članak 261.
Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid:
– dokumentaciju iz članka 254. ovoga Zakona,
– geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
– isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih tijela u slučaju kada je ovim ili posebnim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.
Izdavanje uporabne dozvole
Članak 262.
(1) Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je povjerenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da se ta građevine može koristiti.
(2) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješenjem:
– ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta,
– ako je građevina izgrađena protivno građevinskoj dozvoli, odnosno potvrđenom glavnom projektu,
– ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu,
– ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole,
– ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune potvrde glavnog projekta po pravu nadzora,
– ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanje građevine,
– ako građevina nije priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne infrastrukture određene lokacijskim uvjetima,
– ako privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta nije dovedeno u uredno stanje.
Pokusni rad
Članak 263.
(1) Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu, te tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima koji su izdali potvrde iz članka 208. stavka 3. Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ispitivanje povjeriti osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.
(3) Prijavi pokusnog rada prilaže se:
– plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada,
– usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije,
– predviđeni završetak pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
Članak 264.
(1) Za građevinu za koju je Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu te za građevinu za koju je donesena odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim zakonom određen interes Republike Hrvatske, može se iznimno izdati privremena uporabna dozvola:
– ako nema konačnih rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, a tehničkim pregledom je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom građenja kada je ta obveza određena ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom, ili
– ako građevina ima nedostatke koji nisu člankom 262. stavkom 2. određeni kao razlozi za odbijanje izdavanja uporabne dozvole te koji ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu.
(2) Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana, a istekom tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio građevine
Članak 265.
(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:
– ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),
– ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.
(2) Potreba iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.
Uporabna dozvola za složenu građevinu
Članak 266.
(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom.
(2) Izdavanje uporabne dozvole na način iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio složene građevine.
Troškovi postupka
Članak 267.
(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela, odnosno sjedište osobe određenih posebnim propisima, investitor je dužan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova povjerenstva za tehnički pregled u visini određenoj posebnim propisima.
(2) Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili osobe određenih posebnim propisima koja nije izdala potvrdu iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona prema posebnom zakonu, investitor je dužan za tog člana povjerenstva tijelu naknaditi troškove prema posebnom zakonu koji se odnosi na vještake.
(3) Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.
Evidentiranje građevine u katastarskom operatu
Članak 268.
(1) Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.
Uporaba i održavanje građevine
Članak 269.
Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Članak 270.
(1) Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.
(2) Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(3) U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.
Članak 271.
Održavanje građevine te poslove praćenja stanja građevine, povremene godišnje preglede građevine, izradu pregleda poslova za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine, utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka građevine i druge slične stručne poslove, vlasnik građevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom.
Članak 272.
(1) Uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini te način ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(2) Pitanja održavanja građevina koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se posebnim zakonom.
3.8. Uklanjanje građevina
Dozvola za uklanjanje
Članak 273.
(1) Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju akta iz članka 211. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu.
Članak 274.
(1) Kod uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona.
(2) Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.
Zahtjev i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje
Članak 275.
(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže:
– tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela,
– dokaz vlasništva građevine,
– potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
(2) U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka je vlasnik građevine te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.
Projekt uklanjanja
Članak 276.
(1) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
– nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
– tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela,
– proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
(2) Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
IV. NADZOR
4.1. Upravni nadzor
Članak 277.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada i postupanja nadležnih tijela i osoba s javnim ovlastima koji se odnose na prostorno uređenje i gradnju provodi Ministarstvo.
(2) Upravni nadzor provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.
Poništenje i ukidanje po pravu nadzora
Članak 278.
(1) Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi urbanistički, odnosno građevinski inspektor, utvrdi da su lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice rješenjem o zadržavanju objekta u prostoru, odnosno rješenjem o uvjetima građenja, rješenjem o izvedenom stanju i dozvolom za uklanjanje građevine, koji su konačni u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takav akt poništiti po pravu nadzora.
(2) Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi građevinski inspektor utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konačna u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takav akt ukinuti po pravu nadzora.
(3) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rješenjem urbanističkog, odnosno građevinskog inspektora koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora.
(4) Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora može se donijeti u roku od godine dana od dana konačnosti akta koji se ukida, odnosno poništava, a u koji rok se ne uračunava dostava rješenja.
(5) Nakon prve neuspješne dostave rješenja o poništenju odnosno ukidanju po pravu nadzora dozvole, odnosno rješenja iz stavka 1. ovoga članka, dostava se provodi stavljanjem tog rješenja na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se na nekretnini na koju se odnosi rješenje o poništenju, odnosno ukidanju.
(6) Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora u slučaju dostave iz stavka 5. ovoga članka smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu ploču.
4.2. Inspekcijski nadzor
Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
Članak 279.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora prostornog uređenja i gradnje u Ministarstvu i u područnim jedinicama Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada Zagreba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na prostorno uređenje obavljaju urbanistički inspektori, a propisa iz stavka 1. koji se odnose na gradnju obavljaju građevinski inspektori.
(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
Članak 280.
(1) Na radno mjesto glavnoga urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) Na radno mjesto višega urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(3) Na radno mjesto urbanističkog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(4) Na radno mjesto glavnoga građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(5) Na radno mjesto višeg građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(6) Na radno mjesto građevinskog inspektora može se rasporediti diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Na radno mjesto nadzornika za građenje s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske struke, odnosno inženjer građevinske struke s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom iz članka 5. ovoga Zakona.
(8) Ministar, odnosno osoba koju on odredi može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti (višem) građevinskom inspektoru iz jedne područne jedinice da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, a najmanje trideset dana neprekidno.
(9) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te detaljnijim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Službena iskaznica i znak
Članak 281.
(1) Glavni urbanistički, odnosno građevinski inspektor, viši urbanistički, odnosno građevinski inspektor i urbanistički, odnosno građevinski inspektor te nadzornik za građenje dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i znakom.
(2) Oblik, sadržaj te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima te izgled znaka propisuje ministar pravilnikom.
Ovlasti inspektora
Članak 282.
(1) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
– zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,
– ući na gradilište i u građevine, odnosno zgrade, prostorije i prostore (industrijske-proizvodne građevine, pogoni s pripadajućim uređajima i postrojenja s pripadajućim zemljištem na građevnoj čestici, te stambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem na građevnoj čestici) i pregledati ih, kao i šumska, poljoprivredna i druga zemljišta te privremena gradilišta i izvođenje radova,
– narediti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda,
– pregledati poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi primjene ovoga Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i dr.),
– uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,
– zatražiti pisano od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru,
– utvrđivati činjenično stanje na vizualni način (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.),
– zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda putem ovlaštene osobe,
– zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru i
– obavljati i druge radnje sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga Zakona, smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja djelatnost.
(3) Inspektor je dužan s podacima za koji nadzirana osoba dokaže da je poslovna tajna postupati sukladno određenim uvjetima za njihovo čuvanje.
(4) Troškove analize uzorkovanja iz stavka 1. podstavka 8. ovoga članka podmiruje nadzirana osoba, ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog proračuna.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju, odnosno sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz i o tome izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
(6) Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlašten izravno postupati, odmah će izvijestiti odgovarajuće nadležno upravno tijelo, odnosno inspektora o uočenim nezakonitostima ili nepravilnostima te zatražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim propisima.
Obveze nadziranih osoba
Članak 283.
(1) Nadzirane osobe i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave dužne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad, dati na uvid i korištenje svu potrebnu dokumentaciju, te na pisani zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2) Nadzirane osobe dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i poslovanje u nadziranoj građevini u tijeku inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje.
(3) Inspektor može od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatražiti izvršenje pojedine radnje radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok za izvršenje te radnje.
(4) Nadzirana osoba inspektoru nije omogućila provedbu inspekcijskog nadzora ako:
– ne omogući obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadležnoga upravnog tijela, odnosno pravne osobe i ovlaštenog arhitekta,
– ne dostavi na pisani zahtjev u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora,
– ne izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka,
– ne osigura uvid u traženu dokumentaciju i isprave radi utvrđivanja činjeničnog stanja u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom nadzoru,
– nije dopustila ući na gradilište i pregledati građevine, zgrade, prostorije, prostore, pogone s postrojenjima, uređaje i opremu na kojima se obavlja inspekcijski nadzor,
– ako nije provela radnje iz stavka 2. i stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se inspektoru prilikom nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev inspektora pružiti mu pomoć.
Stranka u inspekcijskom postupku
Članak 284.
(1) Stranka u smislu ovoga Zakona može biti:
– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osoba ovlaštena za obavljanje poslova prostornog uređenja u inspekcijskom postupku urbanističkog inspektora,
– sudionik u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u inspekcijskom postupku građevinskog inspektora.
(3) Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koji se odnosi na uporabljivost građevnih proizvoda pri građenju građevina su izvođač i nadzorni inženjer.
(4) Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznatog boravišta stranka je posjednik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.
(5) Stranka u inspekcijskom postupku u kojem se investitor građevine koja je izgrađena na javnom, odnosno pomorskom dobru ne može utvrditi, je nepoznat investitor.
Inspekcijski postupak
Članak 285.
(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj dužnosti upravni postupak i poduzeti propisane mjere.
(2) Inspektor će pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrđenom činjeničnom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja tog stanja.
Inspekcijsko rješenje
Članak 286.
(1) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.
(2) Inspektor će rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Ne donošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(3) Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje, odnosno zaključak dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.
(4) Obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, odnosno zaključka i rok za podnošenje žalbe, odnosno pokretanje upravnog spora počinju teći od prvoga idućeg dana od dana oglašavanja.
(5) Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja i zaključka poznatoj stranci prema posebnom zakonu, dostava se provodi na način određen u stavku 3. i 4. ovoga članka.
(6) Rješenje i zaključak u slučaju dostave iz stavka 5. ovoga članka smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu ploču.
Hitne mjere
Članak 287.
(1) U slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor može na temelju ovoga Zakona usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti korištenje građevine ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.
(2) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
(3) Otpravak iz stavka 2. ovoga članka inspektor neće dostavljati stranci ako je hitna mjera provedena tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno prije otpreme pisanog otpravka rješenja, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog rješenja stranci.
(5) O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor odmah obavještava nadležnu policijsku upravu.
(6) Ako je investitor, odnosno vlasnik i/ili izvođač građevine nepoznat ili nedostupan ili mu je iz bilo kojeg razloga nemoguće izreći hitnu mjeru ili je odbije izvršiti u određenom roku, građevinski inspektor istim rješenjem naređuje izvršenje hitne mjere putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad
Članak 288.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na temelju ovoga Zakona na licu mjesta naređuje zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem.
(2) Građevinski inspektor će s gradilišta ukloniti službeni znak iz stavka 1. ovoga članka kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rješenju, odnosno kada uskladi građenje s ovim Zakonom.
(3) Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć policije koja će udaljiti izvođača s gradilišta.
(4) Nastavak građenja nakon zatvaranja gradilišta je kazneno djelo prema članku 323. Kaznenog zakona.
(5) Naredba o zatvaranju gradilišta i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje važiti po izvršenju inspekcijskog rješenja građevinskog inspektora odnosno obustave postupka izvršenja.
(6) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta te pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad propisuje ministar pravilnikom.
Zaključak o obustavi postupka izvršenja
Članak 289.
Ako je nadzirana osoba izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja, ili je iz nekoga drugog razloga prestala obveza izvršenja inspekcijskog rješenja inspektor će po službenoj dužnosti donijeti zaključak o obustavi postupka izvršenja.
Pravo na žalbu i upravni spor
Članak 290.
(1) Protiv rješenja, zaključka o obustavi postupka izvršenja i zaključka o troškovima izvršenja koje je donio građevinski inspektor u područnoj jedinici može se u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rješenja, odnosno zaključka izjaviti žalba Ministarstvu.
(2) Ako građevinski inspektor u područnoj jedinici Ministarstva utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a novim aktom nije zamijenio žalbom osporeni akt, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisom koji se odnosi na predmet u Ministarstvo na rješavanje.
(3) Žalba izjavljena protiv rješenja, odnosno zaključka iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njihovo izvršenje.
(4) Žalbu iz stavka 3. ovoga članka rješava posebno povjerenstvo Ministarstva koje imenuje ministar.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka protiv inspekcijskog rješenja, odnosno zaključka građevinskog inspektora koji postupa u nadzoru građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona i rješenja urbanističkog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor, kojim se ne odgađa njegovo izvršenje.
Nadzor urbanističke inspekcije
Članak 291.
Urbanistički inspektor provodi inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjetima rada nadziranih osoba ovlaštenih za izradu dokumenata prostornog uređenja te poduzima i druge mjere određenih ovim Zakonom.
Članak 292.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave rješenjem naređuje u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje utvrdi u izvješću o stanju u prostoru, u odluci o izradi prostornog plana i u dokumentu prostornog uređenja i/ili u postupku njihove izrade, prihvaćanja, odnosno donošenja.
(2) Ako jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će na prijedlog urbanističkog inspektora ukinuti izvješće, odnosno donijeti odluku o obustavi od primjene odluke o izradi prostornog plana, odnosno dokumenta prostornog uređenja ili pojedinih odredbi tih akata.
Članak 293.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistički inspektor će predložiti da se po pravu nadzora poništi:
– lokacijska dozvola koja je očito izdana protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog uređenja i posebnim propisima,
– rješenje o utvrđivanju građevne čestice koje je izdano protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog uređenja i posebnim propisima,
– rješenje o zadržavanju objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) ili Zakonu o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.).
– akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklađenosti s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja ili rješenjem o utvrđenju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.
(2) Rješenje o poništenju akata iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti u roku od godine dana od kada su postali konačni u upravnom postupku.
Članak 294.
(1) Ministarstvo će na prijedlog urbanističkog inspektora rješenjem oduzeti suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu za koju se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da ne ispunjava uvjete propisane za davanje te suglasnosti ili da stručne poslove prostornog uređenja obavlja protivno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim propisima.
(2) Trgovački sud će u sudskom registru na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti brisati djelatnost obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja.
(3) Prijedlog i rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Nadzor građevinske inspekcije
Članak 295.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom narediti strankama:
– otklanjanje nepravilnosti,
– zabranu ugradbe građevnog proizvoda,
– otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini,
– obustavu daljnjeg građenja građevine,
– uklanjanje izgrađene građevine ili građevine koja se gradi,
– zabranu uklanjanja građevine, te
– druge mjere određene ovim Zakonom.
(2) Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju kada je građevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljišne knjige bez obzira na vrijeme evidentiranja odnosno upisa.
Otklanjanje nepravilnosti
Članak 296.
U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će sudionicima u gradnji rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti.
Zabrana ugradbe građevnog proizvoda
Članak 297.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor usmenim rješenjem zabranjuje izvođaču ugradbu građevnog proizvoda za kojeg utvrdi da se ugrađuje bez dokaza da je uporabljiv.
(2) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od dana priopćenja usmenog priopćenja stranci.
(3) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka mora se stranci otpremiti u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom i zapečaćuje oruđa, strojeve i druga sredstva za rad, a nadležna policijska uprava će udaljiti s gradilišta izvođača, koji izvodi građevinske radove.
(5) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i uklanjanje građevine ili njezinog dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradba je zabranjena, određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika građevine da će se uklanjanju građevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema naređenom.
Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini
Članak 298.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine da otkloni oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku te poduzima mjere iz članka 287. ovoga Zakona.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela ako u određenom roku ne otkloni oštećenja i određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom roku nije postupio prema naređenom.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi oštećena građevina i nadležnoj policijskoj upravi.
(4) Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu sa člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
(5) Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode, građevinski inspektor rješenje iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara i zaštite prirode.
(6) Tijelo iz stavka 5. ovoga članka će u roku od petnaest dana od dana primitka rješenja će u slučaju građevine koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odrediti vlasniku građevine način i rok otklanjanja oštećenja. Isto tijelo će odlučiti o mogućnosti uklanjanja građevine koja je kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ako vlasnik u određenom mu roku ne otkloni oštećenja.
(7) Rješenjem o otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga članka, koja nije upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način određen od tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje i način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema naređenom.
(8) Rješenjem o otklanjanju oštećenja na postojećoj građevini iz stavka 5. ovoga članka, koja je upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor naređuje vlasniku građevine i uklanjanje građevine ili njezinog dijela, ako u roku i na način određen od tijela iz stavka 5. ovoga članka ne otkloni oštećenja, te određuje način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrđenja da vlasnik u određenom mu roku nije postupio prema naređenom, koje će se provesti ako to odobri tijelo iz stavka 5. ovoga članka.
(9) U slučaju građevine koja je upisana kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i za koju tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne odobri uklanjanje, a vlasnik nije otklonio oštećenja, tijelo iz stavka 5. ovoga članka će provesti taj postupak prema posebnom zakonu.
(10) Građevinski inspektor naređuje uklanjanje dijela građevine ako je oštećenje na postojećoj građevini takvo da se uklanjanjem dijela građevine ne narušava mehanička otpornost i stabilnost preostalog dijela građevine. Ako bi se uklanjanjem dijela građevine narušila mehanička otpornost i stabilnost preostalog dijela građevine, građevinski inspektor će narediti uklanjanje cijele građevine.
Obustava građenja
Članak 299.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku obustavu daljnjeg građenja građevine:
– ako se građevina ili njezin dio gradi protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta, izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, a ne radi se o protivnosti opisanoj kao razlog za uklanjanje građevine ili njezinog dijela iz članka 300. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona,
– ako gradi građevinu iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, a nema glavni projekt,
– ako gradi građevinu iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a nema izvedbeni projekt,
– ako gradi građevinu, a nije osigurao stručni nadzor građenja,
– ako utvrdi nepravilnosti u glavnom projektu ili građenju građevine koje mogu ugroziti ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu,
– ako nakon proteka roka određenog rješenjem iz članka 296. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti,
– ako građevinske radove izvodi osoba koja ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu,
– ako gradi građevinu nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno izdavanja građevinske dozvole.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
(3) U slučaju obustave građenja na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske građevinski inspektor će obavijest o tome dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj upravi.
Uklanjanje građevine
Članak 300.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela:
– ako se gradi ili je izgrađena bez konačnog, odnosno pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, građevinske dozvole, odnosno bez potvrđenog glavnog projekta,
– ako se gradi protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, tako da je vanjska tlocrtna površina građevine, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova građevine veća od maksimalno dozvoljene, i/ili nije poštivana propisana udaljenost obveznoga građevinskog pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je građevina smještena na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice ili druge građevine od najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog uređenja i/ili je broj etaža izgrađen veći od dozvoljenog, u kojem slučaju se smatra građevinom koja se gradi, odnosno koja je izgrađena bez tih akata,
– ako je izgrađena protivno konačnom, odnosno pravomoćnom rješenju o uvjetima građenja, građevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrđenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole,
– ako je stanje izvedene građevine protivno aktu iz članka 241., odnosno aktu iz članka 244. ovoga Zakona,
– ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život ljudi,
– ako u određenom roku ne postupi prema članku 238. stavku 3. ovoga Zakona,
– ako je izgrađen za vrijeme obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava građenje,
– ako se radi o građevini oštećenoj ili porušenoj u domovinskom ratu, a Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka je izdalo potvrdu da građevinu nije moguće uvrstiti u projekt obnove ratom oštećenih ili porušenih građevina.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje:
– privremene građevine koja nije uklonjena u propisanom roku,
– postojeće građevine koja nije uklonjena prije građenja zamjenske građevine.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom i pečaćenjem onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
(4) Rješenjem iz stavka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor će odrediti rok u kojem je investitor dužan ukloniti građevinu ili njezin dio.
(5) Rješenjem iz stavka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor određuje i način izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika građevine da će se uklanjanju građevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema naređenom i da će se ukloniti svi dijelovi građevine izgrađeni nakon donošenja rješenja.
(6) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja, uklonit će se i oni dijelovi građevine koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, mogli biti opasnost za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.
(7) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka, osim dijela građevine iz stavka 1. ovoga članka uklonit će se bez donošenja posebnog rješenja i dio građevine koji nakon uklanjanja navedenog dijela, ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.
(8) U slučaju građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, građevinski inspektor će prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka zatražiti od tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara, da odluči o mogućnosti uklanjanja te građevine ili njezinog dijela.
(9) Rješenje iz stavka 1. ovoga članak građevinski inspektor donosi i u slučaju kada utvrdi da je potvrđeni glavni projekt izrađen protivno lokacijskim uvjetima iz lokacijske dozvole.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor neće investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine ili njezinog dijela (potporni zidovi, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će investitoru, odnosno vlasniku narediti izradu projekta sanacije od ovlaštene osobe. Investitor je takvu građevinu odnosno njezin dio obvezan označiti opasnom i po izradi projekta sanacije od ovlaštene osobe ukloniti putem ovlaštenog izvođača tu građevinu odnosno njezin dio sukladno projektu sanacije.
Zabrana uklanjanja građevine
Članak 301.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku zabranu daljnjeg uklanjanja građevine odnosno njezinog dijela ako se građevina ili njezin dio uklanja bez konačnog, odnosno pravomoćnog akta kojim se odobrava uklanjanje iz članka 273. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Građevinski inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom, a nadležna policijska uprava će po potrebi udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove.
(3) U slučaju uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor će rješenje o uklanjanju dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na znanje, a ako je građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i tijelu nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara.
Izvršenje inspekcijskog rješenja
Članak 302.
(1) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na zahtjev jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi izvršenje inspekcijskog rješenja, troškovi izvršenja tog rješenja namiruju se iz proračuna jedinice lokalne samouprave do naplate od izvršenika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka troškovi izvršenja rješenja naknađuju se od izvršenika u korist proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4) Ako izvršenik ne postupi po rješenju inspektora iz članka 287. stavka 1. 297. stavka 1., 298. stavka 1. te 300. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.
(5) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavka 4. ovoga članka nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu, gradilište i pristup na gradilište od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja.
(6) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz državnog proračuna.
(7) Građevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom uklanjanju građevine koji se dostavlja katastarskom uredu.
Članak 303.
(1) Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je inspek­cijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.
(2) U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92) do pravomoćnog okončanja toga postupka.
(3) Izvršenje inspekcijskog rješenja počinje dostavom rješenja stranci.
Poništenje i ukidanje akata po pravu nadzora
Članak 304.
(1) Ako građevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su aktima kojima se odobrava građenje, uklanjanje građevine, odnosno izvedeno stanje koji su konačni u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, predložit će Ministarstvu da takav akt poništi po pravu nadzora.
(2) Ako građevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konačna u upravnom postupku, očito povrijeđene materijalne odredbe ovoga Zakona, predložit će Ministarstvu da takav akt ukine po pravu nadzora.
V. KAZNENE ODREDBE
Prekršaji osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja
Članak 305.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izrađuje dokumente prostornog uređenja, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 39.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 306.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana ili idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim propisima (članak 60. i članak 208.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Članak 307.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako ne imenuje odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i/ili za odgovornog voditelja imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 1. i 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi, odnosno ovlaštenom arhitektu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
Prekršaji voditelja izrade
Članak 308.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja za prekršaj iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se osoba koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja kao odgovorni voditelj, a ne ispunjava propisane uvjete (članak 40. stavak 2.).
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj odnosno fizičkoj osobi može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5) Voditelj izrade je u slučaju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji osobe ovlaštene osobe za izradu parcelacijskih elaborata
Članak 309.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena osoba ako izradi parcelacijski elaborat protivno rješenju o uvjetima građenja, rješenju o utvrđivanju građevne čestice ili lokacijskoj dozvoli ili detaljnom planu uređenja (članak 120.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 310.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt ako onemogući obavljanje pregleda urbanističkog inspektora ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 283. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekršaji investitora
Članak 311.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– gradi bez pravomoćnog, odnosno konačnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne, odnosno konačne građevinske dozvole, potvrđenoga glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i 4.),
– gradi protivno rješenju o uvjetima građenja, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja (članak 233. stavak 1.),
– gradi protivno potvrđenom glavnom projektu, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta (članak 234. stavak 1.),
– gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole (članak 235. stavak 1.),
– projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja povjeri osobama koje ne ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 178. stavak 2.),
– ne osigura stručni nadzor građenja (članak 178. stavak 3.),
– je izvođač, a stručni nadzor građenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu (članak 178. stavak 5.),
– ne ukloni prethodno izgrađenu građevinu ili njezin dio čije je uklanjanje određeno rješenjem o uvjetima građenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom (članak 211. stavak 3. i 4.),
– gradi protivno rješenju o uvjetima građenja na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za građevinu, a nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja nije dostavio izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta (članak 233. stavak 2.),
– gradi protivno glavnom projektu na način koji utječe na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za građevinu a nadležno upravno tijelo koje je izdalo potvrdu glavnog projekta nije potvrdilo izmjenu i/ili dopunu glavnog projekta (članak 234. stavak 3.),
– ne ishodi akt kojim se odobrava građenje za građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona (članak 238. stavak 4.),
– ne ukloni građevinu iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku i prethodno ne izradi projekt uklanjanja te građevine (članak 238. stavak 3.),
– oštećenu građevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektu postojećeg stanja građevine (članak 239.),
– ne ukloni privremenu građevinu, opremu gradilišta, neutrošeni građevinski materijal i otpad prije izdavanja uporabne dozvole (članak 253. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:
– projektantu glavnog projekta ne povjeri projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom (članak 178. stavak 4.),
– ne odredi glavnog projektanta (članak 180. stavak 2.),
– ne imenuje glavnog izvođača radova (članak 183. stavak 2.),
– ne imenuje glavnoga nadzornog inženjera (članak 187. stavak 2.),
– trajno ne čuva idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja (članak 191. stavak 3.),
– projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole ne dostavi glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom u slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta (članak 192. stavak 3.),
– trajno ne čuva glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno građevinskom dozvolom (članak 192. stavak 5.),
– projektantu pravodobno ne omogući pregled radova (članak 194.),
– ne gradi na temelju izvedbenog projekta (članak 198. stavak 2.),
– gradi na temelju rješenja o uvjetima građenja a nema glavni projekt (članak 249. stavak 2.),
– trajno ne čuva izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (članak 198. stavak 4.),
– projektantu glavnog projekta ne dostavi radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, izvedbeni projekt koji taj projektant nije izradio (članak 199. stavak 1.),
– revidentu pravodobno ne omogući provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova (članak 202. stavak 4.),
– ne osigura nostrifikaciju projekta propisanu člankom 204. ovoga Zakona,
– nastavi građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se odobrava obnova postupka izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno obnova izdavanja građevinske dozvole kojom je dopušteno građenje te građevine (članak 210. stavak 4.),
– ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 237. stavak 1.),
– ne prijavi početak, odnosno nastavak građenja u propisanom roku (članak 249. stavak 1.),
– nema propisani elaborat iskolčenja građevine (članak 249. stavak 2., 3. i 4.),
– ne poduzme mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari u slučaju prekida građenja (članak 249. stavak 6.),
– trajno ne čuva dokumentaciju iz članka 254. stavka 1. podstavka 5.,6., 8. i 9. ovoga Zakona, (članak 254. stavak 3.),
– koristi građevinu, a nadležnom upravnom tijelu nije dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera (članak 256. stavak 1.),
– koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 256. stavak 2. i 3.),
– ne osigura prisutnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu (članak 260. stavak 2.),
– ako ne prijavi početak pokusnog rada (članak 263. stavak 1.),
– ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu (članak 263. stavak 2.),
– započne pokusni rad koji nije predviđen i obrazložen glavnim projektom (članak 263. stavak 4.),
– ne postupa s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem na propisani način (članak 274. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj investitor fizička osoba iz članka 178. stavka 6. ovoga Zakona ako projektira i provodi stručni nadzor građenja, a ne ispunjava propisane uvjete, te ako projektira ili obavlja stručni nadzor za svoje potrebe dva i više puta u razdoblju od pet godina.
(5) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se pravni sljednik investitora.
(6) Novčane kazne iz ovoga članka, u slučaju građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine, umanjuju se za 50%.
Prekršaji osobe registrirane za poslove projektiranja
Članak 312.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je izradila projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja prema posebnom zakonu, odnosno ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer ako nema pravo uporabe strukovnog naziva (članak 179. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove projektiranja ako:
– projekti koje izrađuje ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako projektirana građevina nije usklađena s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava bitne zahtjeve i nije usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima (članak 179. stavak 2.),
– je zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini (članak 179. stavak 3.),
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak 1.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućen nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te poslovnim dijelovima građevina stambeno-poslovne namjene (članak 17. stavak 1.),
– se tijekom građenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata nije u propisanoj mjeri omogućena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju u stambenim građevinama s deset i više stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (članak 17. stavak 2.),
– projekt ne sadrži sve propisane dijelove i nije izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu, ispunjava uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona (članak 190. stavak 3., članak 193. i članak 276.),
– glavni projekt nije u skladu s idejnim projektom glede lokacijskih uvjeta (članak 192. stavak 2.),
– mišljenje o neusklađenosti idejnog i glavnog projekta ne dostavi nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (članak 192. stavak 4.),
– projektant ne potvrdi provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik (članak 194.),
– izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 198. stavak 1.)
– projekti nisu opremljeni i označeni sukladno članku 200. ovoga Zakona,
– idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, nije usklađen s prostornim planom odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa (članak 208. stavak 1.).
(3) Osoba registrirana za poslove projektiranja u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 313.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se projektant glavnog projekta ako mišljenje o neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta ne dostavi nadležnom upravnom tijelu koje je izdalo akt kojim se odobrava građenje, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (članak 199. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni projektant ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, a projekt nije cjelovit i međusobno usklađen (članak 180. stavak 1.)
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 312. stavka 2. ovoga Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 312. stavka 2. osobi koja obavlja projektiranje može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(5) Projektant je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji revidenta
Članak 314.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:
– obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlašten (članak 188. stavak 1.),
– obavi kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (članak 189. stavak 1.),
– projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva (članak 189. stavak 2.),
– upisom u građevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova te pri pregledu izvedbenog projekta ne izradi dodatak izvješća o kontroli projekta (članak 202. stavak 4.),
– ne sastavi pisano izvješće o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani način (članak 202. stavak 2.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Osoba ovlaštena za kontrolu projekta (revident) u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji pravne osobe ovlaštene za nostrifikaciju
Članak 315.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provede nostrifikaciju, a nema za to ovlaštenje (članak 205. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
– ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona (članak 204. stavak 1.),
– na propisani način ne sastavi izvješće, ne ovjeri projekt i ne izda potvrdu (članak 205. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka i projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlaštenoj za nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.
(5) Osoba ovlaštena za nostrifikaciju projekta u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji izvođača
Članak 316.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– radove ne izvodi tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u građevinama javne i poslovne namjene (članak 17. stavak 1.),
– radove ne izvodi tako da je u građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti (članak 17. stavak 2.),
– građevni i drugi proizvodi koje ugrađuje u građevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 18. i članak 182. stavak 1. podstavak 2.),
– ne gradi u skladu s tehničkim propisima (članak 19.),
– ne gradi u skladu s aktima kojima se odobrava građenje (članak 182.),
– radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 182. stavak 1. podstavak 1.),
– ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu (članak 181. stavak 2.),
– pristupi građenju građevine bez pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, pravomoćne građevinske dozvole, potvrđenog glavnog projekta (članak 209. stavak 1., 2. i 4.),
– provodi ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina a nema ovlaštenja (članak 20.).
(2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. 6. i 8. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Uz novčanu kaznu iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako:
– ne osigura dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom zakonu, isprave o suglasnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (članak 182. stavak 1. podstavak 3.),
– ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (članak 182. stavak 1. podstavak 5.),
– ne odredi glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađenje radova ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača (članak 183. stavak 2.),
– imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 183. stavak 6.),
– ako prilikom građenja povjeri izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova (članak 182. stavak 1. podstavak 4.),
– ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 183. stavak 1.),
– glavni izvođač ne izvodi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine (članak 183. stavak 3.),
– gradi protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona,
– ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište (članak 252. stavak 1.i 2.),
– gradilište ne označi pločom (članak 252. stavak 4.),
– ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 253. stavak 2.),
– ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 253. stavak 3. i 4.),
– na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 254. i članak 255. stavak 1. i 2.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stavka 5. podstavka 1., 5., 9., 11., 12. i 13. ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi u svojstvu izvođača može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. podstavka 3., 4., 5., 6. i 8. i stavka 5. podstavka 9., 12. i 13. ovoga članka glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se glavni inženjer gradilišta za prekršaj iz članka 183. stavka 4. ovoga Zakona.
(10) Izvođač je u slučaju iz stavka 1. i 5. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaj osobe registrirane za poslove stručnog nadzora
Članak 317.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako:
– nadzorni inženjer prema posebnom zakonu nema pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer te ne ispunjava uvjete za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona (članak 184. stavak 1.),
– je nadzorni inženjer zaposlenik osobe koja je izvođač radova na istoj građevini (članak 184. stavak 2.),
– građenje nije u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (članak 185. stavak 1. podstavak 1.),
– ne utvrdi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona (članak 185. stavak 1. podstavak 2.),
– nadzire građenje građevine koja se gradi bez akata kojima se odobrava građenje (članak 209. stavak 1., 2. i 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove stručnog nadzora građenja ako:
– ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih i građevnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenja bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta te da bude dokazana na propisani način (članak 182. stavak 1.),
– ne utvrdi da izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom (članak 185. stavak 1. podstavak 3.)
– ne utvrdi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom propisu (članak 185. stavak 1. podstavak 4.),
– ne odredi provedbu kontrolnih postupaka glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupaka izdavanja isprava i dokaza (članak 185. stavak 1. podstavak 5.),
– bez odgađanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, investitora te građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (članak 185. stavak 1. podstavak 6.),
– ako ne sastavi završno izvješće o izvedbi građevine (članak 185. stavak 1. podstavak 7.),
– ne upiše način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u građevinski dnevnik (članak 185. stavak 3.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Osoba ovlaštena za poslove stručnog nadzora u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 318.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj glavni nadzorni inženjer ako stručni nadzor građenja nije cjelovit i međusobno usklađen i/ili ako o tome ne sastavi završno izvješće (članak 187. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se nadzorni inženjer i glavni nadzorni inženjer ako obavlja poslove stručnog nadzora a istodobno je zaposlen kod izvođača radova (članak 184. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka osobi koja obavlja stručni nadzor može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za provedbu stručnog nadzora u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Glavni nadzorni inženjer je u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan investitoru naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Prekršaji vlasnika građevine
Članak 319.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole nadležnoga upravnog tijela (članak 273. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
– rabi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 269.),
– ne održava građevinu sukladno odredbi članka 270. stavka 2. ovoga Zakona,
– ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne označi građevinu opasnom u slučaju oštećenja građevine (članak 270. stavak 3.),
– održavanje građevine povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova (članak 271.),
– ne ispunjava uvjete za održavanje i unapređivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u građevini na propisani način (članak 272. stavak 1.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se vlasnik građevine fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Vlasnik građevine u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je drugim osobama naknaditi štetu u skladu s posebnim zakonom.
Članak 320.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora i pravna osoba u svojstvu izvođača ako nastavi s građenjem, odnosno izvođenjem pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom i pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad (članak 288.).
(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora i fizička osoba u svojstvu izvođača za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 321.
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru onemogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom (članak 283. stavak 4.).
Članak 322.
Novčanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne odazovu na tehnički pregled (članak 260. stavak 1.).
Zastara prekršajnog progona i izvršenja prekršajnih sankcija
Članak 323.
Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.
Članak 324.
Izrečene prekršajne kazne ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći od dana kada je počinitelj prekršaja primio pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomoćna.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Započeti postupci i izdane dozvole
Članak 325.
(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izrade i donošenja prostornog plana i/ili njegovih izmjena i dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona nije objavljena javna rasprava ili je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na postupak izrade i donošenja generalnog urbanističkog plana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izdavanja lokacijske dozvole za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m na zemljištu na kojemu je izgrađena takva građevina bez građevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajućeg akta, započet po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
(5) U postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za građevinu izgrađenu po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i propisima koji su važili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu.
Članak 326.
(1) U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 141. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.).
(2) Danom početka postupka upisa građevine u zemljišne knjige smatra se datum dostave prijavnog lista nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.
(3) U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koja je upisana u katastarski operat do stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 268., 329., 330., 331. i 332. ovoga Zakona. U tom slučaju isprave određene ovim člancima kao uvjet za upis građevine u katastarski operat predstavljaju uvjet za upis građevine u zemljišne knjige.
Članak 327.
(1) Građenju građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), a za građenje koje do stupanja na snagu ovoga Zakona nije podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo prema ovom Zakonu.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na građenje građevina za koje se prema ovom Zakonu izdaje građevinska dozvola.
Članak 328.
(1) Načelna suglasnost izdana na temelju ranije važećih zakona u skladu s kojom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije izdana niti jedna građevinska dozvola prestaje važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Načelne dozvole izdane na temelju zakona koji je važio do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju koje nisu u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti podneseni zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, prestaju važiti.
(3) Za građenje dijela građevine određenog načelnom dozvolom odnosno načelnom suglasnošću umjesto posebne građevinske dozvole određene tom dozvolom odnosno suglasnošću izdaje se potvrda glavnog projekta prema ovom Zakonu.
Članak 329.
(1) Postupci zadržavanja u prostoru objekata pokrenuti prema odredbama Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju odnosno lokacijske dozvole.
(2) Pravomoćno rješenje o zadržavanju u prostoru objekata doneseno na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.) smatra se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju dokazom da je postojeće stanje zgrade u skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja smatra se pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Izgrađene građevine i upis u katastarski operat
Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.
Članak 331.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
Članak 332.
(1) Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
– projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
– dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
(2) Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena ili je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:
– potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan,
– snimku postojećeg stanja građevine i
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
(3) Građevina koju Država kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i 90/05.), smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
– snimku postojećeg stanja,
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i
– dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne skrbi.
(4) Za građevinu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(5) Građevina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloženi dokumenti propisani tim stavcima.
Članak 333.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za izgrađene građevine u vezi kojih je u tijeku postupak građevinske inspekcije.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izgrađene građevine za koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 334.
(1) Rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u građevini iz članka 330., 331. i 332., odnosno članka 333. ovoga Zakona može se izdati ako su uz zahtjev za izdavanje tog rješenja priložene isprave potrebne za upis te građevine u katastarski operat.
(2) Dokumentaciju iz članka 330., 331., 332. i 333. ovoga Zakona vlasnik građevine i nadležno upravno tijelo dužni su trajno čuvati.
Obavljanje stručnih poslova
Članak 335.
Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju te poslove, koji su ispunili uvjete za obavljanje tih poslova propisane Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Pravilnikom o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06 i 53/06) nastavljaju s radom kao osobe odnosno ovlašteni arhitekti koji imaju suglasnost prema ovom Zakonu.
Članak 336.
Osobe ovlaštene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlašteni do isteka roka važenja ovlaštenja.
Obavljanje stručnih i upravnih poslova
Članak 337.
Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske osnovan prema Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.
Članak 338.
(1) Ministar će imenovati privremenog ravnatelja Zavoda u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Privremeni ravnatelj obavit će pripreme za početak rada Zavoda i podnijeti prijedlog za upis u sudski registar.
(3) Ministar će imenovati predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od trideset dana Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda.
(4) Upravno vijeće Zavoda dužno je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda u roku od šest mjeseci od dana njihova imenovanja.
Članak 339.
(1) Danom početka rada Zavoda prestaje s radom Zavod za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(2) Danom početka rada Zavod preuzima službenike, poslove i druga materijalno-tehnička sredstva Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(3) Sredstva osigurana u Državnom proračunu za tekuću godinu za rad i sredstva za plaće službenika Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva ustupaju se Zavodu.
Članak 340.
(1) Vlada je dužna donijeti uredbu iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 209. stavka 5. i 38. stavka 4. ovoga Zakona najkasnije u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 5. stavka 4., članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 20. stavka 3. i stavka 4., članka 47. stavka 5., članka 58. stavka 4. i stavka 5., članka 186. stavka 2., članka 188. stavka 4., članka 195., članka 201., članka 203., članka 206., članka 253. stavka 2., članka 259. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 272. stavka 1., članka 281. stavka 2. i članka 288. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada je dužna uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 30/05. i 24/07.) s odredbama ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana prestanka rada Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(5) Ministar je dužan uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva s uredbom iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu te uredbe.
Članak 341.
(1) Županijski odnosno Gradski zavod za prostorno uređenje ustrojen na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom do početka rada zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom.
(2) Županije i Grad Zagreb dužni su osnovati zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 342.
(1) Dana 1. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje sukladno ovom Zakonu, svatko sa svojeg područja, a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova sjedišta županija, odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 129/05.).
(2) Veliki grad koji nije sjedište županije preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv dosadašnje ispostave ureda državne uprave u županiji koja je ustrojena na njegovom području, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.
(3) Veliki grad koji je sjedište županije, grad sjedište županije i županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave iz sjedišta županije, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, prema sporazumu koji sklapaju gradonačelnik i župan, u pravilu ovisno o omjeru broja predmeta iz prethodne tri godine.
(4) Županija preuzima službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ispostava ureda državne uprave u županiji, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, osim službenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva koje u skladu s odredbama ovoga Zakona preuzima veliki grad i grad sjedište županije.
(5) O sporu u vezi s preuzimanjem službenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada na prijedlog čelnika Središnjega državnog ureda za upravu.
(6) Do 1. siječnja 2008. godine poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje nastavljaju obavljati uredi državne uprave u županijama.
Članak 343.
(1) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije, koji prema ovom Zakonu obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje dužni su osigurati materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete osim za plaće službenika te ostale uvjete za učinkovito i ekonomično obavljanje tih poslova od 1. siječnja 2008. godine, vodeći računa da navedeni poslovi ostanu što je moguće bliže građanima.
(2) Županije su dužne osigurati obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje barem u onim mjestima u kojima se ti poslovi obavljaju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županije osiguravaju se u državnom proračunu u istom iznosu koji je osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu i ustupaju se županijama, velikim gradovima i gradovima sjedištima županija.
Članak 344.
(1) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su svoje statute, odluke i druge opće akte, a osobito akte o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem redu svojih upravnih tijela, uskladiti s ovim Zakonom do 1. prosinca 2007.
(2) Županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su rasporediti preuzete službenike na radna mjesta s danom 1. siječnja 2008.
Članak 345.
Poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području.
Dokumenti prostornog uređenja i praćenja stanja u prostoru
Članak 346.
(1) Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Prostorni planovi (bivših) općina i odluke o građevinskim područjima ostaju na snazi do 31. prosinca 2007.
(4) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu.
(5) Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
Članak 347.
(1) Općine i gradovi koji još nisu donijeli prostorni plan uređenja općine, odnosno grada dužni su to učiniti najkasnije do 31. prosinca 2007.
(2) Na području općine, odnosno grada koja ne donese prostorni plan uređenja općine i grada do 31. prosinca 2007. ne mogu se izdavati rješenja o uvjetima građenja i lokacijske dozvole, osim za građevine planirane prostornim planom županije.
Članak 348.
(1) Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje ZOP.
(2) Odluku o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće bez provođenja javne rasprave.
(3) Općine i gradovi dužni su za prostorne planove iz stavka 1. ovoga članka ishoditi suglasnost Ministarstva najkasnije do 31. ožujka 2008.
(4) Prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.
(5) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka za koji nije data suglasnost iz stavka 3. ovoga članka prestaje važiti 1. travnja 2008.
Pravilnici
Članak 349.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 21/06. i 53/06.),
– Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora urbanističke inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Odluka o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem (»Narodne novine«, br. 163/04.),
– Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.),
– Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati županijski odnosno gradski zavod za prostorno planiranje za obavljanje poslova izrade prostornih planova (»Narodne novine«, br. 104/98.),
– Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, br. 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.) i
– Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).
Članak 350.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (»Narodne novine«, br. 89/06. i 139/06.),
– Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, br. 151/05.),
– Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva (»Narodne novine«, br. 82/05.),
– Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (»Narodne novine«, br. 2/05.),
– Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora građevinske inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (»Narodne novine«, br. 1/05.),
– Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna (»Narodne novine«, br. 138/04. i 28/06.),
– Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (»Narodne novine«, br. 108/04.),
– Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (»Narodne novine«, br. 53/02.),
– Pravilnik o kontroli projekata (»Narodne novine«, br. 89/00.),
– Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00. i 99/02.),
– Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),
– Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata (»Narodne novine«, br. 2/00. i 89/00.),
– Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora i nadzornika (»Narodne novine«, br. 2/00.) i
– Pravilnik o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«, br. 98/99. i 29/03.)
Tehnički propisi
Članak 351.
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, br. 3/07.),
– Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (»Narodne novine«, br. 3/07.),
– Tehnički propis za zidane konstrukcije (»Narodne novine«, br. 1/07.),
– Tehnički propis za prozore i vrata (»Narodne novine«, br. 69/06.),
– Tehnički propis za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 101/05. i 85/06.),
– Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, br. 79/05., 155/05. i 74/06.) i
– Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 64/05. i 74/06.).
Priznata tehnička pravila
Članak 352.
Tehnička pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su važili do 8. listopada 1991., kojima se izravno ili upućivanjem na tehničke specifikacije propisuju tehnički zahtjevi za proizvode, procese ili usluge u građenju koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu, primjenjuju se u građenju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
Prestanak važenja propisa
Članak 353.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), osim odredbi članka 8. stavka 2. i 3. i članka 8.a koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja od strane ovlaštenih arhitekata koji stručne poslove prostornog uređenja obavljaju u vlastitom uredu.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04), osim odredbi:
– članka 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 187., 188., 215., 216. i 217. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja građevnih proizvoda,
– članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članka 41. i 42., članka 43. stavka 4., članka 45. stavka 4., članka 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205., 206., 207. i 214. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se uređuju pitanja obavljanja poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja,
– članka 86. stavka 1. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona,
– članka 116. točke 4. i 5. koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona,
– članka 225. stavka 2. osim u dijelu koji se odnosi na članak 40. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) koje prestaju važiti danom stupanja na snagu propisa iz članka 201. ovoga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prestanku važenja Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/95.).
(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (»Narodne novine«, br. 33/92.).
(5) Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 6/00. i 68/03.) ostaje na snazi do stupanja na snagu propisa iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
– Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, br. 101/98.),
– Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, br. 128/04.),
– Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 1/98.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 354.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. listopada 2007., osim članka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa: 350-01/07-01/01
Zagreb, 6. srpnja 2007.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.


(26.12.2007)

VAŽNO!!! OD 01.04.2010. OBAVEZNO ENERGETSKO CERTIFICIRANJE NOVIH ZGRADA


- PRAVILNIK O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA
- ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU
- PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA
- PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA
- NAKNADE, POTPORE I NAGRADE KOJE SE MOGU ISPLATITI BEZ POREZA U 2008. GODINI
- PREČICOM DO UPORABNE DOZVOLE
- PRAVILNIK O GOSPODARENJU GRAĐEVNIM OTPADOM
- ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (1.DIO)
- PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU VOĐENJA GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA
- Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
- ZAKON O GRADNJI
- Zakon o zaštiti na radu
- PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE
- PRAVILNIK O NAČINU ZATVARANJA I OZNAČAVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA
- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije
- Pravilnik o kontroli projekta
- Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna



Pretraži vijesti



Bono d.o.o., bojana@bono.hr
KONTAKT: fax 01 29 30 133, GSM 098 19 32 570